Duhovne vježbe HKDPD-a 22.6.-24.6.2013.

Duhovne vježbe HKDPD-a 22.6.-24.6. 2013.

Voditelj:  p. Mijo Nikić

 Jahve, proničeš me svega i poznaješ (PS 139)

Čovjek  postoji  u  prolaznom vremenu i prostoru, u izbjeglištvu ovdje na zemlji. Treće tisućljeće je naše vrijeme u kojem trebamo    što češće promišljati o  jedino važnim , posljednjim stvarima: smrti, sudu i   našem vječnom odredištu ispunjenom radošću  neba ili beznađem pakla, u ljubavi Božjoj ili  sotonskoj mržnji. Svi znamo da je smrt neizbježna za svakoga od nas. Mogu li reći za sebe da se ozbiljno i odgovorno osposobljavam  kako bi   spremno dočekao/la smrt i sud?

Najbolja priprema su  duhovne vježbe i njihovo provođenje u našem životu. HKDPD svake godine održava duhovne vježbe i time omogućuje svakom članu, a i onima koji to nisu, ozbiljan pogled u sebe, svoju dušu, srce i djela, na kojem smo stupnju vjere, ufanja i ljubavi, što nam nedostaje da bismo što sigurnije  stigli u Božje naručje.

Svaki praktikant duhovnih vježbi ima svoj pogled, ono što ga se najviše dojmilo, što mu je najvažnije i što će mu koristiti za duhovni rast u vjeri. Teško je bilo što izdvojiti. Rečenica p. Nikića: „Siromasi su naši dostavljači za nebo“, svakog će potaknuti da s većom radošću čini tjelesna i duhovna djela milosrđa.

 

U središnjoj i najdubljoj  čovjekovoj stvarnosti je duša u kojoj je Bog  s osobom.  Tijelo je ljuštura, ovojnica, preko koje Duh Sveti  ulazi u nas. Tijelo ima  u sebi  nagonski život koji naše tijelo pokreće na održanje tjelesnog života. Emocije nas pokreću na različita djelovanja, ali se njima ne smije prepustiti vodstvo,  a razum i slobodna volja trebaju pokretati na odgovornost. Sklad duše i tijela  ima odraz   u čitavoj osobnosti.

Izvan čovjeka je svijet koji ga okružuje: materijalna i  duhovna zbilja. U tom svijetu   baš svaki čovjek vodi  borbu sa Sotonom , duhom svijeta i požudom tijela.

-Sotona napada misao, stavlja u nas želje, okrutan je, zavađa, koristi laž i lažne slike. Ima moć fasciniranja. Obrana je čvrsta vjera  i pouzdanje u Isusa Krista koji ga je pobijedio. ( Jači je onaj koji je u meni , Duh Sveti! )Treba se svaki trenutak podsjetiti da duša pripada Bogu i da kršteni imaju pečat Duha Svetoga, Presvetog Trojstva.

-Duh svijeta propisuje stil života, a mediji ga nameću, posebno pod parolom “slobodno živi kako ti se sviđa, kako želiš“. Velika je mudrost spoznati i  priznati kad pogriješimo, kao mlađi sin: ….ustat ću, poći svome ocu i reći mu: „Oče, sagriješih protiv Neba i pred tobom!“( Lk 15, 18). Svakom stilu života koji se nameće  preko medija , osme sile svijeta, možemo se suprotstaviti  nasljedovanjem Djevice Marije i  Isusa Krista u jednostavnosti njihova života.

-Požuda tijela tjera   u grijeh.

  Oholosti je najveći grijeh i izaziva  druge grijehe. Izvor grijeha je u našem srcu.  Što  želimo biti, što drugi misle o nama i što mi mislimo o sebi i drugima.

Obrana od grijeha je svetost. Svi smo pozvani na svetost. Svaka duša osjeti poziv na svetost jer je čovjek stvoren na sliku Božju. Na identitet čovjeka spada sličnost Bogu, što potvrđuje postotak ateista 2% i agnostika 9%.

Cilj čovjeka i Boga  je isti: život vječni u zajedništvu. Jedino Bog daje puninu života za kojom čovjek čezne, jer ju je  Bog upisao u čovjeka i ljubljena smo djeca Božja. Zbog toga naš život treba biti neprestano obraćanje Bogu. Korištenjem razuma i emocija  donosimo  ispravne odluke po kojima i naša djela postaju dobra.

Biti svet znači:

 - biti u blizini Božjoj ( ne u teškom grijehu),

-  biti dobar čovjek ( imati dobru volju),

-  živjeti u istini ( ne lagati svjesno i namjerno),

-  biti  miru s Bogom i ljudima, živjeti u slobodi ( neovisni ni o čemu; Gal 5, 13),

-  živjeti po svojoj savjesti ( glas iznutra po kojem Bog govori),

-  opraštati drugima i moliti za oprost (onaj koji druge mrzi, sam sebe razara) jer mi živimo od       

   oproštenja (Božjeg); oprostiti znači osloboditi u sebi sile ljubavi,

- tko nije sudio, taj može na sudu Božjem pjevati,

- predati se Božjoj providnosti ( povjerenje u Oca ),

- ljubiti Boga iznad svega.

Grijeh priječi svetost.  On je rak  za dušu. Đavao je začetnik grijeha, po njegovoj zavisti smrt je ušla u svijet. Grijeh je promašaj u odluci i promašaj u ponašanju. To je odbijanje Božje ljubavi  i udaljuje čovjeka od Boga i od sebe samoga. Grijeh je smrtonosni virus koji dolazi od đavla, ali u lijepoj i privlačnoj ambalaži.

 Đavao ima svoju taktiku:

-iskrivljuje istinu,

-zarobljava osobu,

-stvara iluziju, privid sreće,

-laže i obmanjuje,

-stvara ovisnosti koje vode u smrt,

-dijeli ljude,

-stvara krive slike Boga,

-fascinira svojom moću koje nema,

-zbunjuje na religioznom planu,tako da će najveća zavjera Antikrista biti na religioznom planu,

-vara ljude u sektama.

Krist je pobijedio Sotonu, zato ga i mi možemo nadvladati:

-oduprijeti mu se jaki u vjeri,

-sakramentalnim životom,

-sakramentom sv. ispovijedi.

-Po sakramentu Euharistije primamo u sebe najjaču snagu protiv đavla.

-Majka Marija“prži“ đavla, koji  ne može podnijeti njezinu poniznost.

-Ljubav koja besplatno služi ubija đavla.

Neprestano trebamo imati na umu da grijeh ima razorne posljedice jer čitava Crkva trpi, Crkvi se nanosi rana, posljedice ostavlja na cijelome svijetu. Gubi se osjećaj za grijeh. Prodor  hinduizma koji od čovjeka stvara božanstvo u porastu je. Duhovnim vježbama uljepšavamo Crkvu.

Postoji trostruki grijeh: anđela ( Neću služiti! ), praroditelja i moj osobni grijeh.

Ispit savjesti  otkriva što sam  i koliko puta učinio/la  protiv svoje  savjesti, što sam učinio/ la prema Bogu, prema bližnjem i samom sebi. Potrebno ga je provoditi svaku večer,a poseban ispit savjesti svaku nedjelju.

Nisu sve grijesi teški grijesi. Za teški grijeh potrebno je imati tri ispunjena uvjeta. Teški grijeh vodi direktno u pakao. Na sv. ispovijed treba ići iskreno i skrušeno s kajanjem. U sakramentu ispovijedi Bog preobražava dušu i diže je na viši stupanj. Zadužnicu grijeha Bog je prikovao na križ pa kod odrješenja Kristova krv ispere zadužnicu.

Svakog čovjeka nešto pokreće. Potrebno je analizirati što je to.  Sve neprihvatljivo čovjek potiskuje u podsvijest i stvara prisilne misli. Križ je optimalna frustracija koja treba postojati i u odgoju kako se s djecom ne bi prekinula komunikacija. Treba biti sudac prema sebi, urazumljivati se i argumentirati zašto treba tako živjeti. Sve treba vježbati,za sve treba uložiti napor. Djeca trebaju rasti i dozrijevati iz služenja  iz  ljubavi. Tko sebe voli, taj se disciplinira. Svako spontano reagiranje je iz požude.

Isus spašava

Na grobovima velikaša i kraljeva piše:  ovdje počiva X. Y. Na Isusovom grobu piše:  Nema ga ovdje! Za nas je to najljepša vijest, pobjeda nad smrću. On je zato došao da nas oslobodi od grijeha  koji vodi u vječnu smrt.

 Treba s Kristom biti u patnji da se Bog proslavi.

Prihvatiti da će u našem životu biti križeva. Najlakše  je nositi križ kad ga  zagrlimo. Većina sveže križ na dugi konop pa ga vuče, što je teže.

Za puno križeva smo sami krivi.

Bog dopušta zlo jer ima moć iz zla izvući veće dobro. Više smo dobili po Isusovoj žrtvi (vječni raj) nego što smo imali prije: zemaljski raj koji su Adam i Eva izgubili.

U svemu trebamo omiljeti Bogu.

Bitno je osvijestiti naše subjektivne i objektivne osjećaje.  Nema nikakve potrebe dokazivati se jer je jedino važno što Bog  misli o meni. Tako se pobjeđuje osjećaj manje vrijednosti.

Uvijek krivnju treba osvijestiti jer u suprotnom osoba nesvjesno bira karakter riskantnog  odabira života.

Otac i Sin uvijek rade na našem spasenju. Anđeli služe za komunikaciju između mene i Gospodina.

Bilo koju odluku donijeli sa željom da vršimo volju Božju, Bog će nas u vjeri voditi i okrenuti na dobro, bez obzira koja je odluka.

Sve iz Božje ruke treba prihvatiti, mi ne trebamo znati Božju volju. Sve svoje radosti i patnje treba nositi s Kristom! Bog nam daje priliku da ovdje odradimo čistilište.

Duh Sveti

 Ništa nije jače od snage Duha Svetog. Nismo ni svjesni te sile Duha Svetog u nama.

On nas uvjerava da nas Bog neizmjerno voli.

Oslobađa nas od straha od smrti.

Duha Svetog ima onaj koji se trsi da ne griješi, već živi u milosti. Duh Sveti će naša raspadnuta tijela uskrsnuti.

U molitvi odrješenja svećenik grješniku daje Duha Svetog. On nas uči pravo moliti. On je ljubav koja  povezuje Oca i Sina. Suobličava  nas  najprije Isusu Kristu,patniku, a  onda nakon smrti Kristu uskrslom i proslavljenom.

Dud Sveti se daruje duši i djeluje u njoj toliko koliko mu duša dozvoli.

Milost  

Nezaslužena, od Boga, vodi nas u intimnost trojstvenog života.

 Samo nam Bog može darovati samog sebe. Cilj milosti Božje jest suobličiti me Kristu. Po milosti imamo dostojanstvo djeteta Božjega. Kad   primamo Isusa u sv. hostiji, primamo milost Božju koju raspirujemo molitvom da što više sličimo Kristu. Kad na sudnjem danu budemo stajali pred Bogom, sucem, on će gledati koliko sličimo Kristu.

  Molitva

Čežnja za Bogom je najbolja molitva.

-Euharistija

-Klanjanje pred Presvetim

-Časoslov

-Razmatranje

-Osobna molitva

-Familijarnost s Bogom

-Prijateljstvo s Isusom

-Molitva Mariji i svecima

-Anđeli

-Vjerno vršenje zavjeta

Što nas uči   naša vjera?

Bog , milosrdni  i svemogući  Otac , za onog koji ga želi tako doživjeti  i zvati , dao je Put, Istinu i Život  da znamo i imamo pomoć kako bi sigurno došli u njegovo naručje, u kraljevstvo Božje.

Treba li što više? Treba slijediti Isusa jer je on taj put prošao i dao nam sigurni rukohvat : svoju ljubav.

Kakav može biti naš stav prema Bogu?

Imamo slobodan izbor:  možemo biti vjernici, ateisti ili agnostici. Sigurna prednost je biti vjernik. On upoznaje Gospodina Isusa, Božju ljubav i milosrđe i posljedicu te ljubavi – vječni život s Bogom.

Oko nije vidjelo, uho nije čulo i u ljudsko srce nije ušlo ono što je Bog pripremio za one koji ga ljube. Istinski ljubiti, možemo samo onu osobu koju poznajemo. Isusa upoznati nije jednostavno, ali je neophodno iskrena srca željeti kraljevstvo Božje i za njega živjeti, ostalo će Bog nadodati.   

Budi čovjek

 -Ponizan.

- Živi u istini!

- Praštaj!

- Šali se na svoj račun,nikad na tuđi.

- Čuvaj zdravlje kroz askezu.

- Upoznaj sebe!

- Lijepo se ponašaj; dostojanstvo djeteta Božjeg obvezuje.

Katarina Tadić

Duhovne vježbe od 22.6. do 24.6.2013. - usluge

Duhovne vježbe od 22. 6. do 24. 6. 2013. P. MIJO NIKIĆ

Karmelićanke Božanskog Srca Isusova, Vrhovec 29,10000 Zagreb

Okupljanje i smještaj od 11.45 do 12.00 sati

12.00 ručak

Cijene:

• ručak 40 kn
• večera 30 kn
• doručak 20 kn
• spavanje 50 kn

Ukupno 350 kn

Postoji mogućnost spavanja kod kuće i dolazak svaki dan u 8.30

Molim javite do četvrtka 20.lipnja svoj dolazak, kako bi sestre mogle osigurati obroke i spavanje.

katarinatadic@gmail.com
mob: 091 5464506

Svako dobro,
Katarina Tadić

Zrno - lipanj 2013.

Novi broj listića Zrno dostupan je na sljedećoj poveznici: Zrno, lipanj 2013.

Snimka tribine - Božidar Nagy: Katolička vjera - životno zvanje u djelima bl. Ivana Merza

Jubilarna 200. redovna tribina Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika
održana u srijedu, 15. svibnja 2013. u Zagrebu.

p. Božidar Nagy, DI: Katolička vjera - životno zvanje u djelima bl. Ivana Merza

Dodano 13.6.2013.: Prezentacija p. Božidara Nagya o bl. Ivanu Merzu

Tribina HKDPD-a - Nikola Stanković: Boje li se vjernici razuma?

Srdačno Vas pozivljemo na tribinu HKDPD-a u srijedu, 19. lipnja 2013. u 19,45, u Zagrebu, Palmotićeva 31 (dvorišna zgrada).

Na tribini će održati predavanje p. Nikola Stanković, DI o temi:

Boje li se vjernici razuma?

Ujedno Vas molimo, da našu tribinu, ako želite i možete, negdje i oglasite. Na poveznici je i plakat toga predavanja.

Snimka tribine - Vladimir Paar: Vjera i znanost

Tribina Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika održana u srijedu 17. travnja 2013. u Zagrebu.
akademik Vladimir Paar: Vjera i znanost

Podsjećamo da tribinu doc. dr. sc. Ivana Poljakovića Istina o čovjeku i rodna ideologija održanu 20. ožujka 2013. možete pogledati na ovoj poveznici.

Bum Tomica

Zašto je lektirni naslov BUM TOMICA  neprimjeren učenicima 4. razreda osnovne škole

Zrno - svibanj 2013.

Novi broj listića Zrno dostupan je na sljedećoj poveznici: Zrno, svibanj 2013.

Duhovne vježbe 22.-24. lipnja 2013.

Duhovne vježbe za članove i sve zainteresirane, održati će se od 22. 6. (početak u 12.00 sati) do 24.6. ( završavaju večerom) kod Karmelićanka Božanskog Srca Isusova, Vrhovec 29, Zagreb. Uvjeti smještaja i prehrane kao i prošle godine. Duhovne vježbe vodi pater Mijo Nikić, DI.

Prijave:
Katarina Tadić
katarinatadic@gmail.com
tel. 2346693
mob.0915464506

Tribina HKDPD-a - Božidar Nagy: Katolička vjera - životno zvanje u djelima bl. Ivana Merza

Srdačno Vas pozivljemo na tribinu HKDPD-a u srijedu, 15. svibnja 2013. u 19,45, u Zagrebu, Palmotićeva 31 (dvorišna zgrada).

Na tribini će održati predavanje p. Božidar Nagy, DI: o temi:

Katolička vjera - životno zvanje
u djelima bl. Ivana Merza

Ujedno Vas molimo, da našu tribinu, ako želite i možete, negdje i oglasite. Na poveznici je i plakat toga predavanja.

20. obljetnica HKDPD-a

OBAVIJEST

Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika ove godine slavi 20. obljetnicu osnutka.

Osnivačka skupština održana je 15. svibnja 1993. u nazočnosti kardinala Kuharića pa ćemo 15. svibnja ove godine proslaviti spomendan ovog događaja. U skladu s našim mogućnostima proslavit ćemo ga molitvom i radom, a proslavu predajemo pod zaštitu bl. Ivana Merza, našeg nebeskog zaštitnika.

U 19 sati slavit će se svečana koncelebrirana sv. misa u bazilici Srca Isusova. Sv. misa služit će se za naše Društvo, za preminule članove Društva, preminule predavače s naših tribina te za hrvatske mučenike. Pjevat će mješoviti zbor župe Bl. Ivana Merza. Poslije sv. mise bit će kratka molitva na Blaženikovu grobu, a zatim predavanje koje će u dvorani (dvorišna zgrada pored bazilike) održati vlč. Božidar Nagy na temu „Katolička vjera – životno zvanje u djelima bl. Ivana Merza“.

Tim predavanjem zaokružit ćemo i obilježiti jubilarnu brojku od 200 predavanja tijekom ovih 20 godina, održanih u neprekinutom slijedu.

Dobrodošli su svi prijatelji i simpatizeri kao i svi ostali zainteresirani!

Ravnateljstvo Društva

Građanska inicijativa "U ime obitelji"

"Cilj je kroz zajedničko djelovanje osigurati raspisivanje referenduma koji će u Ustav Republike Hrvatske unijeti odredbu da je brak životna zajednica jedino žene i muškarca."

Građanska inicijativa "U ime obitelji"

Detaljnije:

• Referendum U ime obitelji
• Molitva
• Županijski koordinatori - kontakti

Kako se Blanquerna odrekao papinske službe

U svojoj knjizi, 'teološkom' romanu "Blanquerna" (č. Blankerna), katalonski blaženik Ramon Llull (č.Ljlulj) daje kroz likove romana, a u prvom redu glavnoga lika – Blanquerne, sliku uzornoga kršćanskoga života u različitim staležima – laičkom, bračnom, redovničkom, svećeničkom, biskupskom, papinskom i pustinjačkom. Zanimljivo je, s obzirom na nedavni, iznenađujući i neuobičajeni odstup pape Benedikta XVI., kako Llull opisuje slučaj odreknuća od papinske službe junaka svoga romana.

----------------------------------------------------------------------

XCVI

Kako se Blanquerna odrekao papinske službe

Papa Blanquerna je ostario i sjetio se želje koju je gajio za pustinjačkim životom. U tajnom konzistoriju sa svim kardinalima rekao im je ove riječi: "Po Božjem blagoslovu su i papinstvo i dvor u Rimu u dobrom stanju i po toj uređenosti došlo je do velikoga širenja katoličke vjere. Stoga bi poradi milosti koju je Bog darovao dvoru, te da bi ga održao u uređenosti u kakvoj jest, bilo dobro da uspostavimo novu službu za nekoga, koji bi u sve dane molio i vodio kontemplativni život, moleći da Bog uzdrži uređenost ovoga dvora, tako da to bude Bogu na čast i na korist dvora."

Svi su kardinali to odobravali te su namjeravali za tu službu pronaći sveta i pobožna čovjeka, kako bi njegova molitva bila Bogu što ugodnija.

Kad je papa razumio volju kardinala kleknuo je pred svima moleći kardinale neka bi im se svidjelo da se on odrekne papinstva i da mu se dodijeli ta služba molitve. Svi su kardinali kleknuli pred apostolikom [primj. apostolik je naziv za papu] i svi su mu se suprotstavili govoreći da ne bi bilo prikladno da se odrekne apostolskoga dostojanstva, a još više zato, jer ako se odrekne, bilo bi pogibeljno da dvor više ne bude u tako dobroj uređenosti u kakvoj bijaše po Bogu i svetom životu Blanquerne. Odgovorio je papa Blanquerna da su se kardinali toliko usavršili po službama "Gloria in excelsis Deo" [primj. te su se službe dodjeljivale kardinalima u skladu s pojedinim izričajima liturgijskoga teksta Slave], te se ubuduće ne će moći uništiti ta uređenost, a još više po upravljanju drugog apostolika, koji će biti izabran umijećem izbora kako je bila izabrana opatica Natana [primj. način prije protumačen u istoj knjizi]. Apostolik je toliko klečao i toliko plakao pred kardinalima i s takvom usrdnošću molio da mu se smiluju, te su svi kardinali pristali na njegov zahtjev.

Kad je Blanquerna bio razriješen papinstva i osjetio se slobodnim poći služiti Bogu životom pustinjaka, radost i veselje koji su ga zahvatili, tko bi vam ih mogao izreći? Tako razmišljajući i u tom zadovoljstvu Blanquerna reče kardinalima:

"Gospodo! Odavna sam želio služiti Bogu i razmatrati o Njemu živeći kao pustinjak, tako da u mom srcu ne bude ništa drugo nego samo Bog. Sutra nakon mise namjeravam si potražiti pustinjačko obitavalište i želim se oprostiti od vas, zahvaliti vam i primiti vaš blagoslov; od vas, gospodo, kojih ću se sjećati u sve dane svoga života i u svojim molitvama, a Bogu i vama duboko zahvaljujem, što ste mi tako dobro pomagali u dugom obnašanju papinstva.

Nimalo se nije svidjelo kardinalima kad su čuli da on želi poći u šume i postati pustinjak, pa su ga zamolili da ostane u gradu Rimu ili u nekom drugom gradu koji bi mu se više sviđao, te da bi u tom gradu mogao živjeti u razmatranju i molitvi.

Nu blaženi Blanquerna nije pristao na njihove molbe, toliko je bio zapaljen božanskim nadahnućem. Sutradan se želio nakon mise otputiti u svoje pustinjačko obitavalište i oprostiti se od svojih drugova.

"Gospodine Blanquerna" rekoše kardinali, "mi smo svi dugo vremena bili Vama poslušni i izvršavali smo vaše zapovijedi. Vi ste star i mršav i potrebna Vam je i takva hrana i takvo mjesto koji će biti prikladni za tjelesno održavanje, kako biste se onda mogli i bolje truditi oko duhovnoga, kontemplativnoga života. I poradi toga Vas molimo da ostanete među nama toliko dugo dok Vam ne nađemo prikladno pustinjačko obitavalište, te ga uredimo tako da ondje možete stanovati i pjevati, slaviti, Božanski časoslov. U međuvremenu mi ćemo, po vašem savjetu, izabrati apostolika; on će Vam zahvaliti i blagosloviti Vas na rastanku s nama, koji ćemo ostati veoma žalosni poradi vašega odlaska.

S tolikom odanošću i s tako razložnim riječima molili su kardinali Blanquernu, te nije mogao ne poslušati njihove molbe.

Dok je Blanquerna još boravio s kardinalima u gradu Rimu, kardinali su poslali poruke po šumama i visokim planinama kako bi se našlo prikladno mjesto na kojem bi mogao boraviti Blanquerna. I na jednoj visokoj planini, gdje bijaše pustinjačka crkva, blizu jednoga izvora, urediše da Blanquerna može ondje stanovati, te odrediše da samostan, koji je bio na podnožju planine, opskrbljuje Blanquernu onime što mu je potrebno, u sve dane njegove. I za to vrijeme, dok su kardinali nastojali pronaći mjesto za Blanquernu, izabraše za apostolika kardinala od "Laudamus Te", koji je trebao biti papa kako je to kardinalima pokazalo umijeće po kojem su ga birali. I tomu je papi povjerena služba "Gloria in excelsis Deo", koju je prije obnašao Blanquerna, a služba toga kardinala bi povjerena jednom kardinalu, koji je to nedavno postao i taj je postavljen za kardinala "Laudamus Te".

XCVII

O oproštaju Blanquerne s apostolikom i kardinalima

Ujutro usta Blanquerna i privatno je otpjevao misu Duha Svetoga. Poslije je apostolik otpjevao svečanu misu i propovijedao, te je ponovno pripovjedio o onom dobru i uređenosti koje je Blanquerna ostvario na [papinskom] dvoru, te kako se odrekao papinstva i odlazi činiti pokoru u visokim brdima, kako želi boraviti u društvu drveća, ptica i životinja te razmatrati o Bogu slave. Apostolik je imao tako dobar predmet govora – o pustinjaku Blanquerni, i govorio je s tolikom predanošću, da se ni kardinali ni rimski puk koji je pribivao govoru, nisu mogli suzdržati od plača. I svi su žalili Blanquernu što odlazi od njih, a ponajviše zato što je star a želi se podvrgnuti samoći i oporom načinu života.

----------------------------------------------------------------------

(na ponovljene molbe novoga pape i kardinala da ostane među njima i primjerom svoga života i savjetom pomaže drugima koji se žele posvetiti razmatranju, Blanquerna se ispričao i odbio ostati te se od svih zajedno oprostio, zamolivši ih da mu oproste, ako ih je u čemu povrijedio, te da mole Boga za njega)

----------------------------------------------------------------------

Blanquerna odjene skromnu pustinjačku odjeću, učini na sebi znak kojim je označeno naše otkupljenje, poljubi stopala i ruke apostolika i s plačem ga preporuči Bogu. Apostolik ga poljubi te zapovijedi da ga dva kardinala odprate do pustinjačke nastambe gdje je trebao prebivati i ako ondje treba bilo što popraviti, neka se to odmah popravi. Kardinali su pošli s Blanquernom, a i sav puk ga je slijedio do izlaza iz grada.

----------------------------------------------------------------------

(kardinali su otpratili Blanquernu do njegove nastambe)

----------------------------------------------------------------------

U tom staništu bio je veoma lijep izvor i stara kapelica, a imao je i veoma lijepu ćeliju… Nakon što se Blanquerna smjestio u svojoj nastambi i imao sve što mu je potrebno za pustinjački život, kardinali se ljubazno oprostiše od Blanquerne i preporučiše se u njegove molitve.

----------------------------------------------------------------------

XCVIII

O životu kakav je Blanquerna provodio u svojoj pustinjačkoj nastambi

Blanquerna je ustajao u ponoć i otvarao prozore ćelije, kako bi vidio nebo i zvijezde, i počimao je svoju molitvu kolikogod je mogao pobožnije, tako da su njegove oči bile u suzama i plaču …

----------------------------------------------------------------------

(dalje se opisuje njegov dnevni red u kojem su stalne točke bile časovi časoslova)

----------------------------------------------------------------------

U sljedećim poglavljima opisuje se djelatnost Blanquerne kao pustinjaka, a među inim se donosi i "njegov" veliki duhovni spis "Llibre d'amic e Amat" (knjiga o prijatelju i Ljubljenomu), znamenito djelo bl. Ramona Llulla, kratka razmatranja o Bogu i čovjeku za svaki dan u godini.

Zrno - travanj 2013.

Novi broj listića Zrno dostupan je na sljedećoj poveznici: Zrno, travanj 2013.

Tribina HKDPD-a - Vladimir Paar: Vjera i znanost

Srdačno Vas pozivljemo na tribinu HKDPD-a u srijedu, 17. travnja 2013. u 19,45, u Zagrebu, Palmotićeva 31 (dvorišna zgrada).

Na tribini će održati predavanje akademik Vladimir Paar o temi:

Vjera i znanost

Ujedno Vas molimo, da našu tribinu, ako želite i možete, negdje i oglasite. Na poveznici je i plakat toga predavanja.